Rječnik

 

                Ganga           Stari zapisi

 

 

 
Župa po svojoj skromnoj veličini ne može dati značajan doprinos kulturnoj baštini Hrvatske, ali se može pohvaliti da ima brojne materijalne ostatke koji svjedoče o kontinuiranoj prisutnosti čovjeka na ovim prostorima. Uz to ima i očuvan slojeviti dio nematerijalne baštine. Kroz burnu prošlost ovog prostora prošli su mnogi narodi i ostavili svoj trag vidljiv i danas u nekim segmentima kulture. Tu se isprepliću brojni utjecaji od vremena raznih pretpovijesnih kultura do raznih naroda poput Ilira, Grka, Rimljana, te vladavina Austro-Ugarske i dugotrajnog osvajačkog prisustva Otomanskog carstva. Najveći trag ostavili su Hrvati tijekom seobe Slavena, koji stižu na ove prostore, prema materijalnim dokazima, u VII. stoljeću. Ovi brojni utjecaji ne samo da su se ispreplitali nego su na ovom prostoru stvorili osebujnu cjelinu, koju je lokalna zajednica formirala na jedinstven i neponovljiv način.
 
Stari župljani  usavršili su se u dvjema vještinama; radu sa kamenom  i rezbarenju drveta. Svakodnevne životne aktivnosti bile su im gradnja kuća iz kamena otetog planini,  iskomadanog i slaganog u bezbroj formi. Zidovi kuća debeli su i do jednog metra, a svodovi konoba, solara i sarnača izgrađeni su čemerenjem, posebnim načinom slaganja kamena u svod, da se nikada ne uruši. U kamenu su rađene sve nastambe, štale, kokošinjci, pasje kućice i zahodi. Izrađivani su i stolovi ispred kuća, sjedala za odmor i počinak, kamenice za napoj stoke, kotači za žrvanj, komini, kaldrmali obori i solari, osiguravalo okno saranča, gradili i suhozidi i pristave, gradile i palile klačine.
U drvu se izrađuju kućni predmeti; škancije, sinije, katrige, lopari, kutlače, kudilje, vrtena, bačve, burila, bukare, kreveti, kantunali, skrinje i baule. Pravila se životinjska oprema; konjska kola i zaprege, samare i komoće, jasle, vagire, rala i držala za maškline, dikele i sikire, vile, grablje i lopate. Majstori u drvu svoje umijeće i preciznost posebno su morali pokazati kod izgradnje kuća. Od drva se gradila međukatna i krovna konstrukcija, pregrađivale prostorije, izrađivali vrata i prozori, pravile skale i odrne.

Najvrjednija svjedočanstva umijeća mističnog rada u kamenu nadgrobni stećci, monumentalni spomenici ukrašeni prizorima iz života, lova i viteških borbi. U župskom groblju i kod bunara Topola nalaze se lijepi primjerci stećaka s natpisima na bosančici, staroj verziji hrvatske ćirilice. Stećci su rađeni u razdoblju od XIII. do XVI. stoljeća.
 
U Župi postoji nekoliko gomila koje ukazuju na život u daljnjoj prošlosti, upućuju na činjenicu da bi to mogle biti obredne gomile ili gradine karakteristične za religiju i običaje Ilira i naroda ranog srednjeg vijeka. Ovo područje naseljavali su Dalmati čiji grobovi su bile gomile od nabacanog kamena. U nomadsko-patrijarhalnom obrednom kultu pri pokopu Dalmata uz pokojnika se polagalo dosta oružja što za susjedne narode nije bilo karakteristično. Dalmati su bili krajnje praznovjerni i panično su se bojali nebeskih pojava, zvijezda i mjesečevih pomrčina kada bi padali u delirij urlajući da bi otjerali crnu aždaju koja proždire Mjesec i Sunce. Prema pričanjima starijih ljudi, pri prolasku pokraj gomile običaj je bio baciti jedan kamen na nju jer se tako odavala počast pokojnicima koji su tu pokopani.
 
Vrijedno kulturno naslijeđe Župe čine mačkare, karnevalska zbivanja od Nove godine do početka Korizme, povezana s odlaskom zime i dolaskom proljeća, najčešće asociraju na plodnost, kako prirode tako i ljudi. Za maskiranje muškaraca rabe se životinjske kože i rogovi, ovčje bekine, a skupine stvaraju buku zvonjavom i klepetanjem. Žene bi se za tu priliku obukle u narodne nošnje, lica maskiranog lijepom maramom. Ovi karnevali svojstveni su ovdašnjim selima, porijeklo vuku još iz prapovijesti, a usporedive su s rimskim luperkalijama, zbog očitih magijskih momenata, tjeranje zlih sila i protjerivanje duge i gladne zime. Pokladne družine obilaze sela, časte se jelom i pićem, razveseljavaju domaćine koji ih darivaju hranom, kolačima, jajima i voćem i, a velika je uvreda bila za domaćina ako njegovu kuću mačkare zaobilaze.
 
Živimo u vremenu kada je svijet zahvaćen nezaustavljivim globalizacijskim procesom koji neminovno utječe na život pojedinca i na zajednicu kojoj pripada. Iz istih razloga trebamo sačuvati vrijednosti koje nas čine posebnim i osobitim u odnosu na druge, a isto tako i o ono što obilježava ovo područje i ljude čiji je identitet satkan na dugom povijesnom kovanju i prožimanju onoga nacionalnog i vjerskog što obilježava župljane.
 
Nematerijalna baština župe nije nimalo siromašnija od materijalne samo je razlika u tome što je neodvojiva od baštine čitavog Zabiokovlja. Govor, rječnik, pjesme, ples, ganga, običaji i stil života vrijednosti su koju smo uspjeli sačuvati i na to smo posebno ponosni.

Gdje smo?

Upoznajte gdje je Župa Biokovska na karti, te otiđite na virtualnu šetnju kroz njene putove.

Karta...

Virtualna šetnja...

Vremenska prognoza
vremenskaprognoza

Pratite vremenske uvjete na području Župe i okolice.

Vremenska prognoza...

O nama
onama

Kontaktirajte nas, pitajte što vas zanima. 

O nama...